Mediantrop

object349757056

Saopštenje redakcije

Sa velikom radošću smo primili vest da se među dobitnicama nagrade "ANDJELKA MILIĆ" našla i glavna urednica časopisa "Mediantrop" Zorica Jevremović ...

Opširnije...

Mediantrop br. 13 ...možda poslednji broj

biljana     oči ko u Deteta osmeh Šereta korak Letačice, zagrljaj ...

Opširnije...

THE HUMAN CONDITION – Zorica Jevremović, Ubili su ...

Lekarskoj komori Srbije Danima se pitam da li ministar zdravlja Tomica Milosavljević brine o zdravlju i načinu lečenja pacijenata ili samo štiti ...

Opširnije...

Vitomira Lončar – Dragi Lastane, jesam li ...

Ne mogu si pomoći.Ništa više ne razumijem.Sve ono za što većina misli da je "normalno" (uh, što mrzim tu riječ), meni nije "normalno". Jednak ...

Opširnije...

Илеана Урсу – Писмо непознатом истомишљенику

Хладно! Идем ка Тиси и све је леденије, очито мој Банат зна шта је зима. У себи мислим није то због гоишњег доба, није. Некад сам се радовала зимама ...

Opširnije...

Igor Galo – Ode nam Arsen

Bio je uvijek negdje uz sve nas, pa i uz mene, na dohvat uha i srca ... još iz dječačkog doba – On, pa onda i Ona, Arsen i Gabi. Meni je On bio ...

Opširnije...

Nihad Kreševljaković – Humor pod opsadom: Mujo, ...

Humor se iz perspektive preživjelih opsade Sarajeva često prepoznaje kao jedna važna karakteristika preživljavanja. Humor pod opsadom kolikogod se ...

Opširnije...

Борис Дежуловић – Видимо се на Фарми

Сунце ти јебем, на шта је спала некад надалеко злогласна београдска гангстерска сцена! Ето страшног Кристијана Кикија Голубовића у телевизијском ...

Opširnije...

Varja Đukić – In Patria

Crnogorsko narodno pozorištePremijera 27. Novembar 2012. Po djelima Danila KišaPOST SCRIPTUM Adaptacija i režija: .................... ...

Opširnije...

Lazar Jovanov – Kulturno-politički pokret KPGT ...

Abstrakt: Poseban doprinos jugoslovenskoj alternativnoj sceni, postmodernom teatru, estetici Novog Baroka, ambijentalnom pozorištu i uopšte razvoju ...

Opširnije...

Aleksandar Milosavljević – Hamlet između Londona ...

Vilijam Šekspir: HamletRežija: Dominik Dromgul i Bil Bakhurst Produkcija: Glob teatar, London, Velika Britanija Naravno da je u eri ovdašnjeg sve ...

Opširnije...

Olga Zirojević – ANTROPOLOŠKI POJMOVNIK (VIII), ...

Doslovno znači kiosk na četiri svoda, zgrada na drvenim stubovima ("Čardak mu je od trides't direka"). U pitanju je balkanski turcizam persijskog ...

Opširnije...

Зоран Стефановић – Светлана Спајић: Или си ...

Разговор вођен поводом концерта „Zeitkratzer, Svetlana Spajić & Friends: Singing the War", Haus Der Kulturen Der Welt, Берлин, 17. јануар 2016. ...

Opširnije...

Lidija Bizjak – U tom Somboru, SOMUS

Posle četvrtog, a pre petog festivala klasične muzikevreme : aprilmesto : Sombor, Bačka, Vojvodina, Srbija, Evropa Zašto ulagati u kulturu? Zašto ...

Opširnije...

Aleksandar Zograf – Iznikli

Opširnije...

Veljko Krulčić – Kako je Helena Klakočar ...

Angouleme, gradić s četrdesetak tisuća stanovnika, udaljen od Pariza nešto manje od tri sata vožnje vlakom. Kraj siječnja 2000. godine. Festival ...

Opširnije...

Ivanka Apostolova – COMIC BOOK: Personal Futurism ...

  COMIC BOOK: Personal Futurism / Public Politics, PRODUKCIJA, Skopje, 2013/2014 Editor: Ivanka Apostolova (Artist and anthropologist) Url: ...

Opširnije...

Milan Tepavac – Izložba ‘Sortiranje’

Milan Tepavac u novoj seriji radova koristi termin autosortiranja referišući na jedan od preduslova procesa dokumentacije i arhiviranja. U savremenoj ...

Opširnije...

Mihailo Ristić – Sećanje autora-umetnika na ...

... U PROSTORU "NOVA OSEĆAJNOST" (Stara pivara, Skadarlija, Beograd)SREDINOM OSAMDESETIH GODINA PROŠLOG VEKA Za umetnika ništa ne predstavlja veći ...

Opširnije...

Jasmina Gavrankapetanović-Redžić – Svjedoci ...

Pisana riječ nije dovoljna da osigura kontinuitet pamćenja.1 A.Wieviorka   Prva izložba „Svjedoci postojanja" organizirana je u opkoljenom ...

Opširnije...

Stefan Milivojević – Gromade filmske: filmofilski ...

"E, poznat mi je taj glumac, mislim da sam ga video na Gromadama" je rečenica koja će vrlo moguće biti u stalnoj upotrebi u godinama pred nama. Iako ...

Opširnije...

Зоран Стефановиќ – Враќањето на самоуверениот ...

Предговор књизи: Горан Тренчовски, ТЕЗИ И АСКЕЗИ (есеји), "Феникс", Скопље, децембар 2015. Стратегијата на сопственото и колективното освестување ...

Opširnije...

Veljko Eraković – Lifecasting kao novi oblik ...

Apstrakt: Fenomen lifecastinga (digitalnog pozorišta) je relativno nov i neistražen fenomen. Može se tretirati kao hibrid reality programa, jer se u ...

Opširnije...

Hrvoje Turković - Filmska osjetljivost Aleksandra ...

Katalizacijska godina filmskog eksperimentalizma u Hrvatskoj – 1963. Godine 1963. Aleksandar Srnec svojom je kamerom snimio vezan niz raznolikih ...

Opširnije...

Ana Šturm - Kruha in iger

Na kratko o zgodovini Festivala slovenskega filma Filmski festivali ob vse slabših distribucijskih pogojih predstavljajo pomembno platformo za vse ...

Opširnije...

Andrej Šprah – Razgradnja absolutizma pomena ...

Umetnost je vedno kozmogonična, toda kozmogonijo razkriva kot to, kar je: nujno pluralna, razpršena, zastrta, barvni pridih ali ton, stavek ali ...

Opširnije...

Branko Vučićević – Najkraća filmska kritika: O ...

Pohvaljujem film "Klip" Maje Miloš. Branko Vučićević   Recenzija prvi put objavljena u časopisu Mediantrop br.2   Branko Vučićević ...

Opširnije...

Ranko Munitić – Branko Vučićević

Ali 1961 – 1963. su kulminantne i u spisateljskoj karijeri Branka Vučićevića, majstora kratke kritičko–ironijske forme, zvezde zvezdane revije ...

Opširnije...

Dragana Milić - Početak jednog divnog ...

Beše to, jednog leta gospodnjeg, onog tako bitnog za nas, 2000-te, ako me pamćenje moje, inače prilično nepouzdano, služi; beše pre podne, uobičajeno ...

Opširnije...

Borislav Stanojević - Usamljenost super-heroja

...

Opširnije...

Mediantrop broj 13

Milan Tepavac – Izložba ‘Sortiranje’

Milan TepavacMilan TepavacMilan Tepavac u novoj seriji radova koristi termin autosortiranja referišući na jedan od preduslova procesa dokumentacije i arhiviranja. U savremenoj umetnosti pojam arhiva, i kao ideje i kao institucije koja "čuva" istorijsko sećanje, već dugo se preispituje, dovodeći u pitanje njegovu navodnu neutralnost u kome kolekcija dokumenata objektivno svedoči o prošlosti. Razvrstavanje, sučeljavanje, postavljanje u odnos i, na kraju izlaganje, sve su to procesi koji su ugrađeni u tematski repertoar ali i u samu strukturu slika Milana Tepavca. Parafrazirajući ove postupke u svojim radovima, nužne preduslove profesionalne proizvodnje znanja, Tepavac se kritički odnosi prema njenoj pretpostavljenoj ideološkoj ravnodušnosti. Koristeći sebi svojstven autorferentni sistem motiva,"brendirane" činije sa supom i krojačke mustre (krojeve) Tepavac preuzima i u slikarski medij tranformiše stensil tehniku na svojim grafikama, slikama i kolažima. Centralni motiv u Milanovim radovima i svojevrsna kritička opservacija spram problema slikane reprezentacije i njene ideološke pozadine ostaje ljudska figura, svedena na znak - ikonički trag humanističke kulture danas jedva vidljive u narastajućoj gomili slika, narativa i idelogija. Spajajući naizgled nespojivo i manipulišući otiskom glave ili figure u skoku, Tepavac slobodno citira vizuelne paradigme od op arta do klasičnog slikarstva, tematizujući samu umetnost kao objekat (auto)sortiranja. Stoga, ovog puta njegove poznate činije sa supom i krojačke mustre treba posmatrati ne samo kao lične i lokalne reference na ikoničke predstave pop arta, već kao objekat/dokument u ličnoj umetničkoj arhivi autora. Ironično se poigravajući sa objektivnošu i neutranošću vlastite umetničke istorije, Tepavac u ovim radovima zapravo koristi problematizaciju sortiranja/dokumetnovanja/ arhiviranja da bi postavio pitanje o autoritetu slike i poziciji umetnosti i sebe kao umetnika danas.

Katarina Mitrović, istoričarka umetnosti

 Sortiranja paralelnih svetova, kombinovana tehnika na drvetu, 35cm x 180cmSortiranja paralelnih svetova, kombinovana tehnika na drvetu, 35cm x 180cm

 

Milan Tepavac Tarin - Sortiranje / Assortment

Milan Tepavac Tarin, izlaže radove koji su većinom nastali u protekle tri godine, tokom uzastopnih, kraćih boravaka umetnika u ateljeu u Gentilly, u Parizu.

Tarin identifikuje, problematizuje i na različite načine interpetira, procedure u komunikaciji. U tim procesima dolazi do polarizacije pojmova pristupačnost-razumevanje i poruka-informacija. Kao višemedijski umetnik (magistar višemedijske umetnosti), Tepavac ispituje efekte multiplikacije umetničkih izraza u formiranju jedinstvene, pre svega tačne – egzaktne (fr. exactes) ideje/zamisli. Umnožavanje jezičkih matrica, dovodi do pojačane razmene, intenzivnijeg protoka informacija i otvaranja novih i mogućih značenja koja uzimaju učešće u procesu saopštavanja. Prisustvo paterna u vidu ljudske glave koja se pojavljuje u Tarinovom radu kao univerzalni simbol medija identifikuje se sa ljudskom jedinkom, sa pojedincem koji je istovremeno kreator, nosilac i primalac informacija.

Ovo se sasvim lepo sagledava u ekspanziji digitalnih platformi, raznovrsnih aplikacija i društvenih mreža u sajber prostoru, kojim vladaju univerzalni kriterijumi, koji je u nekompatibilnosti sa važećim sistemima vrednosti u realnom, fizičkom društveno-političkom prostoru, postinformacijskog globalnog društva u tranziciji. Tu je i umetnik sam, umrežen ili zarobljen u postojećem šablonu-mustri u kontekstu medijske interpretacije njegovog dela, na primer, samostalne izložbe.

Ksenija Marinković, istoričarka umetnosti

Milan Tepavac Tarin - 'Sortiranje', Galerija ULUS, Beograd, novembar 2015.: 

https://www.youtube.com/watch?v=wNl52t5x0e0