Mediantrop broj 13
Indijske kulturne kontroverze
Nedelja, 3.januar 2010. Delhi
Dr Milena Dragičević Šešić... Čitamo novine – Times of India – Volimo Pakistan... Pokreće se kampanja (Aman ki asha) Indijsko-pakistanski mirovni projekat – „prvi korak"! „Teror, mržnja i fanatizam, nekako su komforno smešteni u našim mislima kada razmišljamo o drugoj strani granice. (...) I pitanje je: ima li bilo kakve šanse da još uvek možemo jedni drugima stisnuti ruku, ne u besu, već u znak pozdrava? (...) U nadi da će reči: Pakistan, Indija i Ljubav biti moguće u istoj rečenici"!
Nemoguće je moguće
Nedjo OsmanPosle mnogo godina javila mi se Zorica Jevremovic i podsetila na neko lepo i nezaboravno vreme, i uputila po običaju komplimet kao: "Nedjo moj, nisi se promenio, jos uvek si najlepši Ciganin", a onda je ponudila da nesto pisem za njen novi casopis "Mediantrop" , i razotkrijem neka svoja iskustva o svom zivotu i karijeri.
Bishaipa shaj ovel shajipa
Nedjo OsmanPhalo but bersha e Zorica Jevremovic Munitic vazdingja telefoni mange vi dingja man godi ano nesavore lache divesa, bersha vi bibisterdi vrjama, vi dingjman jekh komplimento sar sakova drom: "Nedjo amala panda si sar angleder,panda sijan majlacho Rom. Puchljaman kamavli the hramosarav lakere neve gazetake "Mediantrop", vi sikavav kanchi mere djivdipastar vi karijeratar.
Muzej detinjstva Vladimira Perića
Milica StojanovVladimir Perić je 2006. godine započeo desetogodišnji projekat „Muzej detinjstva", čiju osnovu predstavlja kolekcija materijalnih svedočanstava kategorije detinjstva. Jedinstvenost koncepta ogleda se u objedinjavanju muzejskog odnosa prema prikupljenim svedočanstvima i individualizovanog pristupa u načinu kolekcioniranja i interpretaciji koja je prožeta umetničkim promišljanjem i ličnim odnosom autora prema detinjstvu.
Marina Abramović - Beogradski period
Irina SubotićNaša sredina se najzad odužila svojoj jedinoj mega-zvezdi: Marini Abramović. U Novom Sadu je izdata monografija autorke Olivere Janković, ugledne istoričarke umetnosti čije su knjige i studije u najvećoj meri do sada bile posvećene srpskim umetnicama - Nadeždi Petrović, Mileni Pavlović-Barilli, Zori Petrović, Olgi Jevrić...
Babe i žabe
Dušica ŽegaracNeverovatno je sa koliko nekrofilskog uživanja mnogi već decenijama sahranjuju film, posebno ono što zovemo autorski film. I ne samo film, umetnost uopšte. Tačno, konfekcija se proizvodi kao na traci i donosi novac i autorima, tačnije rečeno manje ili više kvalifikovanim zanatlijama (u velikim filmskim centrima), i onima koji u takav film ulažu novac. Ali, na sreću, dobar film i autorski film uprkos svemu još uvek opstaju. Oni postaju sve ekskluzivnija poslastica za sladokusce, elitistička umetnost koja još uvek ljubomorno čuva visoke standarde i kriterijume kada je u pitanju filmska umetnost.
Една историска конструкција за развој на современата танцова сцена во Македонија
Биљана Тануровска Ќулавковски
Соња Здравкова ЏепароскаВовед
Современите текови во уметноста се во тесна корелација со социјалните поместувања, политичкиот контекст и голбалните трендови. Од друга страна неконзистентноста во забележувањето на одредени танцови дела преку нивно исчитување, или архивско бележење допринесува во нереално градење на состојби или дефинирање на една сцена.
KRUGOVI Srdana Golubovića
Zoran JankovicDostojanstvo, zanat, nevolje i blef
Sa Krugovima, filmom koji na nekoliko planova barem na kratko srpskom filmu vraća dostojanstvu, za recenzentske cepidlake stižu i nevolje. I to nekoliko njih. A koje, i to je značajna dobit u ovoj priči, navode na uvek dobrodošlu diskusiju. Dakle, u četiri reči opisano, Golubovićevi Krugovi sa sobom nose dostojanstvo, zanat, nevolje i blef.
Moguća tačka preokreta
Miljenko Dereta Gledao sam „Dok nas smrt ne razdvoji" Mire Furlan u režiji Mikija Manojlovića. Povodom ove predstave, vaš pozorišni kritičar, reditelj Zlatko Paković, napisao je veoma zanimljiv teorijski osvrt. Time je, verovatno nenamerno, nedovoljno rekao o prosvetljujućim postignućima svih onih koji su učestvovali u stvaranju ovog izuzetnog pozorišnog događaja koji vidim kao moguću tačku preokreta kulturnog (pozorišnog) života u Beogradu. Zato ću pokušati da, kao jedan od gledalaca, sa čitaocima „Danasa" podelim duboke, potresne utiske koje ova predstava ostavlja, i time izrazim svoje divljenje i poštovanje prema ovom ostvarenju Radionice integracija.
Treći čovek
Selman TrtovacTreći čovek je zajednički umetnički rad dva umetnika, Ranka Đankovića i Selmana Trtovca. Rad se sastoji od tri elementa: skulpture, slike i projekcije slike.
Još članaka...
- Veze Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu
- Što će biti s nama sutra dal' to netko zna...?
- Mi, muzički omladinci danas
- Između infracrvenog i ultraljubičastog
- Makedonska teatarska mizantropija
- 60 godina beogradskog Kratkog metra
- Medijska pismenost
- Da nije nedaj bože ono najgore
- The Human Condition - Miloš Vasić